Društveni razvoj svake države u velikoj meri zavisi od transformacije njenih gradova. Pravci razvoja gradova predstavljaju ogledalo kvaliteta javnih politika u brojnim oblastima, od privrede i kulture preko zaštite životne sredine do komunalnih delatnosti. Cilj održivog razvoja pod brojem 11: Održivi gradovi i zajednice, suštinski je značajna odrednica, kojom bi svaka vlast trebalo da se vodi i građanima obaveže na “podizanje lestvice” u realizaciji ključnih strateških prioriteta, a u cilju unapređenja kvaliteta života u urbanim naseljima.

O značaju Cilja 11 u okviru Agende 2030 za Srbiju i o najvećim izazovima u ovoj oblasti razgovarali smo sa Tatjanom Pavlović-Križanić, pravnicom i ekspertkinjom za javne politike. Kao tri ključna potcilja u okviru Cilja 11, Pavlović-Križanić ističe rešavanje problema čvrstog komunalnog otpada, okončanje procesa ozakonjenja nelegalnih objekata u Srbiji i povećanje participativnosti prilikom usvajanja urbanističkih politika. Premda oko ova tri problema postoji nesumnjivi društveni konsenzus, njihovo rešavanje traje decenijama usled nedovoljnog usaglašavanja različitih sektorskih politika, čestog menjanja prioriteta i pravaca strateškog delovanja i nedovoljne saradnje među akterima na različitim nivoima odlučivanja.

Tatjana Pavlović Križanić Foto: Stefan Pavić https://tinyurl.com/d6bkvjua

„Poslednjih dvadesetak godina u Srbiji se svakih nekoliko godina menjaju pravci i regulativni mehanizmi za upravljanje urbanim razvojem“, ističe Pavlović-Križanić. „Jedan od razloga relativnih neuspeha dosadašnjih napora da područja izvan metropolitenskih oblasti nadoknade svoje strukturne slabosti nalazi se u neadekvatnosti predloženih institucionalnih rešenja koja bi podržala razvoj regionalne institucionalne infrastrukture, i to pre svega u gradovima koji su sedišta administrativnih okruga. Kruševac je jedan od retkih gradova koji je uspeo da se afirmiše kao regionalni centar i uspeo da privuče značajna finansijska sredstva za rešavanje decenijskih problema u oblasti vodosnabdevanja, upravljanja otpadom i prečišćavanja otpadnih voda“.

Glavni izazovi koji pogađaju urbana naselja u Republici Srbiji su depopulacija i demografsko starenje, regionalni dispariteti, nedostatak osnovne komunalne i socijalne infrastrukture i neplanska urbanizacija.

Prvi od tri ključna problema u okviru urbanog razvoja u Republici Srbiji je sakupljanje otpada. Sakupljanje otpada organizovano se obavlja pretežno u urbanim oblastima, dok u selima organizovano prikupljanje, odnošenje i deponovanje smeća praktično ne postoji. “Dostizanje veoma zahtevnih ciljeva u domenu uspostavljanja efikasnog i održivog sistema za upravljanje čvrstim otpadom do 2030. godine zahteva usaglašavanje svih elemenata finansiranja sistema (iz državnog, pokrajinskog, gradskih i opštinskih budžeta, kredita od međunarodnih finansijskih institucija, iz IPA i drugih fondova itd), i jasnu raspodelu odgovornosti i obaveza na pripremi planske i projektno–tehničke dokumentacije. U celom procesu je veoma važna i uloga jedinica lokalne samouprave, za koje je neophodno organizovati treninge i obuke o uspostavljanju međuopštinske saradnje za uvođenje regionalnih sistema za upravljanje čvrstim otpadom na najjednostavniji i najefikasniji način”, rekla nam je Pavlović-Križanić.

Drugi značajan problem urbanog razvoja u Srbiji je postojanje velikog broja nelegalnih objekata – objekata izgrađenih bez građevinske i upotrebne dozvole. Nakon pet godina primene Zakona o ozakonjenju, popisano je ukupno 364.400 nelegalnih objekata u Srbiji, a doneseno samo 210.000 pozitivnih rešenja. Trenutnim zakonskim rešenjima se, umesto da se vlasnici nelegalnih objekata u većem broju odluče na ozakonjenje željenog rešenja, problemi samo umnožavaju. Kako Pavlović-Križanić navodi, “zakonom o ozakonjenju potpuno je zabranjen promet neozakonjenih objekata, a Zakonom o planiranju i izgradnji zabranjeno je priključivanje neozakonjenih objekata na bilo koju vrstu javne infrastrukture – električnu, toplovodnu, vodovodnu, kanalizacionu, telefonsku. Kako je okončanje postupka ozakonjenja svih nelegalnih objekata u Srbiji jedan od najvažnijih državnih prioriteta, a ne samo u interesu građana koji su vlasnici takvih objekata, vrlo je važno da nadležno Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture ali i druge ključne institucije, pruže podršku gradovima i opštinama kroz izradu i usvajanje odgovarajućih urbanističkih planova”.

Kao treći problem Pavlović-Križanić navodi ujedno potcilj u okviru Cilja 11, tj. povećanje participativnosti prilikom usvajanja urbanističkih politika. “Zakonskim rešenjima od 2015. godine građani se uključuju u izradu planskih akata već u početnoj fazi, uz mogućnost izjašnjavanja, odnosno podnošenja primedbi i sugestija kroz tzv. rani javni uvid. Ipak, dosadašnja praksa je pokazala da rani javni uvid nije efikasan mehanizam učešća javnosti u procesu pripreme planskih akata. Pre svega jer kroz ovaj mehanizam građani ne dobijaju sadržinski bitne informacije o pravcima urbanističkog razvoja za lokacije koje njih najviše interesuju. Takođe, budući da se tokom ranog javnog uvida primedbe i sugestije daju na konceptualna planska rešenja, te sugestije i primedbe nisu i ne mogu da budu dovoljno konkretne i precizne, te u praksi imaju relativno mali značaj za konačno uobličavanje plana”, istakla je Pavlović-Križanić.

Jedan od velikih izazova u narednom periodu, kada je u pitanju sprovođenje većine ciljeva Agende 2030, i posebno Cilja 11, ogleda se u analizi rezultata sprovođenja dokumenata javnih politika i regulatornih mera u ovoj oblasti, i izvlačenju pouka za izmene razvojnih pravaca za naredni srednjoročni period. „Svrha praćenja sprovođenja, vrednovanja efekata i izveštavanja javnih politika pre svega u ove tri oblasti uključuje i informisanje građana i donosilaca odluka o rezultatima primene određene politike i podsticanje odgovornosti donosilaca odluka. Ova faza ex post analize politika je nažalost do sada uglavnom izostajala“, ističe Pavlović-Križanić.

Više na: https://sdgs4all.rs/documents/analiza-put-do-drustvenog-konsenzusa-oko-kljucnih-ciljeva-odrzivog-urbanog-razvoja

 

Podelite:
Preptlati me na ovu temu
Obavesti me o
0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare
Održivi razvoj za sve

17 globalnih ciljeva

Vođeni ovim ciljevima, svi mi – vlade, preduzeća, civilni sektor i javnost – radićemo zajedno na izgradnji bolje budućnosti za sve.

0
Zanima nas vaše mišljenje – javite nam se u komentarima!x